Najznačajnije zanimljivosti i skriveni detalji | Crkva Svetog Ivana XXIII., pape – Dubrava

Sažetak: Dok su arhitektura ureda Arbi i veličanstveni vitraji Jeronima Tišljara (obrađeni ranije) postali vizualni simboli Klake, ova crkva krije i niz suptilnijih detalja koji produbljuju njezinu priču.

Simbolika broja tri i “Tiha zvona”

Iako je odvojeni zvonik arhitektonski markantna točka, malo tko zna detalje o njegovom “glasu”. U zvoniku su smještena tri zvona, lijevana u renomiranoj austrijskoj ljevaonici Grassmayr. Svako zvono nosi svoju posvetu i različite su tonaže, a njihovo harmonično suzvučje dizajnirano je da se uklopi u akustiku okolnih stambenih blokova, ne stvarajući buku, već melodičan poziv. Zanimljivost je da je zvonik postavljen tako da tvori “vjetrobran” za mali trg ispred ulaza, štiteći vjernike od čestih udara vjetra koji se spuštaju s obronaka Medvednice prema Dubravi.

“Skriveno” svjetlo: Zenitalno osvjetljenje oltara

Osim velikih bočnih vitraja, arhitekt Tomislav Bilić primijenio je princip zenitalnog svjetla. To je skriveni prorez na krovnoj konstrukciji, pozicioniran točno iznad oltarnog prostora. Rezultat je dramatičan efekt: u podne, kada je sunce najviše, snop prirodnog svjetla pada izravno na oltar, čineći ga najsvjetlijom točkom u crkvi bez korištenja ijedne žarulje. Ovaj detalj simbolizira “svjetlo odozgo” i daje prostoru mističnu dimenziju koju fotografije rijetko mogu u potpunosti dočarati.

Urbana koincidencija: Ulica Križnog puta

Crkva se nalazi na adresi Ulica Križnog puta 111. Zanimljiva je povijesna i urbana slučajnost da je župa posvećena papi koji je pokrenuo Drugi vatikanski koncil (čime je modernizirao Crkvu) smještena upravo u ulici s ovakvim imenom. Dok naziv ulice zapravo komemorira povijesne žrtve poratnog puta (Bleiburg i Križni put), u sakralnom kontekstu župe on dobiva dvostruko značenje, povezujući lokalnu povijest s osnovnim kršćanskim simbolom.

Autor kipa i “živa” lipa

U prethodnom je tekstu spomenut kip sv. Ivana XXIII. od lipovog drveta, no važno je istaknuti autora – to je akademski kipar Vid Vučak. Detalj koji se često previdi jest tekstura samog kipa; drvo lipe odabrano je jer “diše” i s vremenom će dobiti specifičnu patinu. Za razliku od kamenih ili brončanih kipova koji su hladni, drveni kip Pape osmišljen je da odražava njegovu ljudskost i toplinu po kojoj je bio poznat kao “Dobri papa”.

Relikvija ex corpore (od tijela)

Relikvija koja je unesena u studenom 2024. godine nije samo “predmet”, već relikvija prvog stupnja (ex corpore – od tijela). Ona je smještena u posebno dizajniran relikvijar koji je integriran u prostor blizu oltara. Skriveni detalj u dizajnu tog dijela crkve jest da je relikvija postavljena tako da bude u izravnoj vizualnoj liniji s prikazom Krista Pantokratora na vitraju, simbolizirajući Papinu ulogu kao Kristovog namjesnika na zemlji.

Akustični inženjering drvenog svoda

Golemi drveni svod, koji je već spomenut kao estetski element, zapravo je kompleksan inženjerski pothvat. Konstrukcija je rađena od lameliranih drvenih nosača koji su postavljeni pod točno određenim kutovima kako bi se izbjegao “jeko-efekt” uobičajen za velike betonske prostore. Zahvaljujući tome, crkva je postala jedna od akustički najkvalitetnijih dvorana u istočnom dijelu Zagreba, zbog čega se u njoj redovito snimaju koncerti duhovne glazbe.

Ekološka poveznica s parkom Klaka

Prilikom planiranja okoliša crkve i novog pastoralnog centra (dovršenog 2024.), vođeno je računa o vizualnom stapanju s obližnjim Sportsko-rekreacijskim centrom Klaka. Ograda crkve je namjerno niska i transparentna, a parter popločen tako da se crkveno dvorište percipira kao produžetak javnog parka. Time je ostvarena vizija Ivana XXIII. o Crkvi koja nije izolirana tvrđava, već otvorena zajednica usred naroda.

Prijavite se putem Google računa ili svojim korisničkim podacima. Nemate račun? Registrirajte se ovdje.

Projekt se trenutno nalazi u razvojnoj (beta) fazi. Budući da aktivno radimo na optimizaciji, unaprijed zahvaljujemo na razumijevanju te vas pozivamo da sve uočene nepravilnosti prijavite putem našeg kontakt obrasca.

Anketi možete pristupiti putem ovog linka.

Svaka crkva, od starih katedrala do modernih arhitektonskih zdanja poput onih u našim kvartovima, nosi u sebi digitalni DNK naše povijesti, kulture i identiteta. One nisu samo vjerski objekti, one su arhitektonski spomenici, galerije umjetnina i čuvari kolektivne memorije našeg naroda.

Sudjelovanjem u ovoj anketi ne ispunjavate samo upitnik – Vi aktivno sudjelujete u stvaranju digitalnog štita za hrvatsku kulturnu baštinu.
 
Svi podaci prikupljaju se anonimno i koristit će se isključivo za razvoj strategije očuvanja baštine.
 
Unaprijed hvala što pomažete da naša povijest ostane vidljiva i u digitalnoj budućnosti!
 
Anketi možete pristupiti putem ovog linka.