Crkva Svetog Šimuna i Jude Tadeja – Markuševec

Kontakt podaci

Adresa:

Tel./Mob.:

E-mail adresa:

Raspored misa

Stil gradnje:

Romanika, Gotika, Barok, Historicizam

Zanimljivosti

Razdoblje gradnje:

  • 11. stoljeće (1076.): Spomen najranijih crkvenih korijena u povijesnim izvorima.
  • 1334. godina: Prvi službeni pisani spomen župne crkve u popisu Ivana Arhiđakona Goričkog.
  • 1476. godina: Izgradnja kasnogotičkog svetišta (godina uklesana na ključnom kamenu svoda).
  • 16. stoljeće: Gradnja obrambenih zidova (tabora/cinktora) s puškarnicama zbog osmanske opasnosti.
  • 1688. – 1760.: Velika barokna faza (gradnja kapele sv. Antuna, povišenje oktogonalnog zvonika).
  • 1881. – 1883.: Temeljita neogotička obnova i proširenje crkve prema nacrtima Hermana Bolléa nakon potresa.
  • 2021. – danas: Cjelovita konstrukcijska obnova i restauracija nakon potresa 2020. godine.

Istaknute osobe

Ivan Arhiđakon Gorički, Krunoslav Draganović, Lelja Dobronić, Vladimir P. Goss, Župnik Dumbović, Herman Bollé, Dragan Damjanović, Đurđica Cvitanović, Doris Baričević, Ivo Lentić, Krešimir Ivšić, Tomislav Kušan, Zdenko Galić
i

Napomena o sadržaju

Projekt predstavlja nezavisnu bazu podataka sakralne baštine Zagreba. Tekstovi i arhivski zapisi su u procesu kontinuirane verifikacije, revizije arhivskih izvora i ažuriranja stanja nakon postpotresne obnove.Projekt nije povezan s institucijama Katoličke crkve. Unatoč provjeri sadržaja, mogući su nenamjerni propusti.

Prijavite se putem Google računa ili svojim korisničkim podacima. Nemate račun? Registrirajte se ovdje.

Projekt se trenutno nalazi u razvojnoj (beta) fazi. Budući da aktivno radimo na optimizaciji, unaprijed zahvaljujemo na razumijevanju te vas pozivamo da sve uočene nepravilnosti prijavite putem našeg kontakt obrasca.

Anketi možete pristupiti putem ovog linka.

Svaka crkva, od starih katedrala do modernih arhitektonskih zdanja poput onih u našim kvartovima, nosi u sebi digitalni DNK naše povijesti, kulture i identiteta. One nisu samo vjerski objekti, one su arhitektonski spomenici, galerije umjetnina i čuvari kolektivne memorije našeg naroda.

Sudjelovanjem u ovoj anketi ne ispunjavate samo upitnik – Vi aktivno sudjelujete u stvaranju digitalnog štita za hrvatsku kulturnu baštinu.
 
Svi podaci prikupljaju se anonimno i koristit će se isključivo za razvoj strategije očuvanja baštine.
 
Unaprijed hvala što pomažete da naša povijest ostane vidljiva i u digitalnoj budućnosti!
 
Anketi možete pristupiti putem ovog linka.