Povijesni hod: Nastanak i ključni događaji
Sažetak: Ovaj članak prati fascinantan put nastanka crkve Svetog Mateja u Dugavama, od smjelih vizionarskih nacrta s kraja osamdesetih godina do njezina dovršetka usred Domovinskog rata. Kroz priču o suradnji vrhunskih arhitekata i snage lokalne zajednice, otkrivamo kako je nastao jedan od najneobičnijih sakralnih objekata u Zagrebu.
U vremenu kada se Novi Zagreb intenzivno širio i kada su nicale nove stambene četvrti s desecima tisuća stanovnika, javila se snažna potreba za stvaranjem duhovnog i društvenog središta u naselju Dugave. Krajem 1980-ih godina, urbanističko planiranje južnog dijela grada konačno je otvorilo prostor za sakralnu arhitekturu, koja je do tada bila potiskivana na marginu urbanog razvoja.
Godine 1989. osmišljen je idejni projekt koji će zauvijek promijeniti vizuru ovog dijela grada . Projekt su potpisali ugledni i višestruko nagrađivani hrvatski arhitekti Vinko Penezić i Krešimir Rogina, čija je smjela vizija donijela potpuno novi pogled na to kako bi jedna suvremena crkva trebala izgledati.
Početak gradnje poklopio se s jednim od najtežih i najizazovnijih razdoblja u modernoj hrvatskoj povijesti. Glavni građevinski radovi započeli su 1991. godine, u jeku Domovinskog rata. Dok je zemlja bila u stanju neizvjesnosti, gradilište u Dugavama postalo je simbol nade, otpora i ustrajnosti. Unatoč stalnim opasnostima, materijalnim nestašicama i općoj društvenoj krizi, radovi su napredovali nevjerojatnom brzinom te su konstrukcijski okviri crkve podignuti već do kraja 1992. godine. Ova brza gradnja u ratnim uvjetima svjedočila je o nevjerojatnoj povezanosti lokalne zajednice i želji da se stvori prostor zajedništva .
Nakon završetka najteže faze gradnje, uslijedilo je dugogodišnje razdoblje unutarnjeg uređenja i opremanja. Arhitekti su nastavili raditi na detaljima interijera, pazeći da svaki element odgovara visokim estetskim i funkcionalnim standardima koje su sami postavili. Crkva je postupno dobivala svoj prepoznatljiv identitet, spajajući sirovi industrijski izgled s toplinom liturgijskog prostora. Ovaj dugotrajni proces kulminirao je u svibnju 2006. godine, kada je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić svečano posvetio crkvu Svetog Mateja apostola i evanđelista, čime je ova iznimna građevina i službeno predana vjernicima i povijesti arhitekture Zagreba.
Arhitektonska ljepota: Stilovi, materijali, umjetnički detalji i arhitekti
Sažetak: Arhitektura crkve Svetog Mateja u Dugavama hrabar je iskorak koji spaja postmodernu estetiku i visoku tehnologiju s dubokom duhovnošću. U ovom članku istražujemo neobičnu elipsoidnu formu plave “limenke”, rešetkasti zvonik koji podsjeća na industrijsku dizalicu te genijalno osmišljen unutrašnji prostor usklađen s liturgijskim reformama.
Kada se promatrač nađe ispred crkve Svetog Mateja u Dugavama, biva suočen s objektom koji ruši sve tradicionalne predodžbe o izgledu katoličke crkve. Arhitekti Vinko Penezić i Krešimir Rogina stvorili su djelo nadahnuto svjetskim high-tech strujanjima i postmodernom, hrabro preispitujući mjerila, proporcije i materijale u sakralnom graditeljstvu .
Umjesto klasičnog pravokutnog tlocrta, crkvu definira upečatljiv elipsoidni, odnosno ovalni volumen obložen plavom fasadnom ovojnicom. Zbog ovog neobičnog i modernog izgleda, stanovnici Novog Zagreba crkvu su s simpatijom počeli nazivati “limenkom”, što svjedoči o tome kako je ova avangardna građevina brzo ušla u lokalni žargon.
Jedan od najintrigantnijih elemenata eksterijera svakako je zvonik. On potpuno napušta tradicionalnu formu masivnog kamenog ili betonskog tornja. Umjesto toga, projektiran je kao otvorena, lagana, rešetkasta čelična struktura. Svojim ogoljenim konstruktivnim dizajnom zvonik asocira na industrijsku estetiku i u narodu je često uspoređivan s podnožjem brodogradilišne dizalice. Ovaj potez arhitekata bio je svjestan odmak prema dematerijalizaciji sakralnih simbola, pokazujući kako se duhovnost može izraziti kroz suvremene, industrijske materijale .
Unutrašnjost crkve oblikovana je s posebnom pažnjom posvećenom teološkim smjernicama Drugog vatikanskog sabora, s ciljem postizanja što većeg zajedništva vjernika i svećenika. Prostor je longitudinalno usmjeren duž duže osi elipse, a pod prostora za vjernike izveden je u blagom amfiteatralnom padu prema svetištu. Ovaj pad omogućuje bolju vidljivost i stvara osjećaj intimnosti i zajedništva. Prezbiterij je blago izdignut i završava diskretnom apsidom, s oltarom postavljenim u samo središte. Posebno je zanimljivo rješenje krstionice koja se nalazi desno od ulaza; ona je osvijetljena specifičnim zenitalnim (krovnim) osvjetljenjem, što simbolički predstavlja prodor nebeskog svjetla u trenutku krštenja. Kao poseban duhovni pečat, u oltar su ugrađene moći hrvatskog blaženika Alojzija Stepinca.
Kulturna i suvremena vrijednost: Značaj danas
Sažetak: Crkva Svetog Mateja danas nije samo vjersko središte, već i ključna točka društvenog i kulturnog života Novog Zagreba. Kroz njezinu integraciju s obližnjim parkom, inovativni amfiteatralni trg i vrijedna umjetnička djela, ova građevina funkcionira kao živi spomenik i urbano srce Dugava.
U urbanističkom tkivu Novog Zagreba, koji je dugo bio kritiziran zbog nedostatka identiteta i javnih prostora, crkva Svetog Mateja predstavlja iznimno uspio primjer integracije sakralnog objekta u svakodnevni život lokalne zajednice. Smještena uz rub perivoja u Dugavama, crkva se vizualno i funkcionalno otvara prema prirodi i ljudima. Dok zgrada župnoga stana zaklanja privatnost s pristupne ceste, sama crkva dominira vizurom iz smjera parka .
Ispred crkve oblikovan je uvučeni vanjski trg s amfiteatralnom pozornicom koji funkcionira kao intimni javni prostor, idealan za liturgijska slavlja na otvorenom, ali i za spontana okupljanja građana. Kulturnu vrijednost ovog kompleksa dodatno obogaćuju vrijedna umjetnička djela koja povezuju povijest, vjeru i suvremenu umjetnost. Na vanjskom trgu ističe se brončani kip Marije Majke Milosrđa, rad priznatog akademskog kipara Tomislava Kršnjavoga, postavljen u rujnu 2021. godine. Ova skulptura zrači iznimnom toplinom i duhovnošću, prikazujući milosrđe koje se preko Marijinih ruku prenosi na svijet, te privlači brojne prolaznike bez obzira na njihova uvjerenja. Unutar same crkve, u svetištu, nalazi se i kip svetog Mateja, koji je zamijenio raniju oltarnu sliku i dodatno estetski zaokružio prostor prezbiterija.
Osim duhovnog i umjetničkog aspekta, crkva čuva i važno povijesno sjećanje na Domovinski rat, tijekom kojeg je i sama nastajala. Na njezinu je vanjskom zidu 1996. godine podignut spomen-reljef posvećen desetorici poginulih hrvatskih branitelja iz naselja Dugave. Ovaj spomenik pretvara crkvu u mjesto kolektivnog sjećanja i pijeteta. Danas, s odmakom od nekoliko desetljeća od njezina nastanka, crkva Svetog Mateja stoji kao vrhunski spomenik hrvatske postmoderne arhitekture i neizostavan dio kulturnog identiteta stanovnika Dugava.